Petar Zoranić Planine
PREUZMITE POWERPOINT PREZENTACIJU Petar Zoranić Planine
HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST trajanje – 16. st.značajke – imitacija uzora (antički pisci, Dante…)– težnja za harmonijom i skladom– priroda i čovjek u središtu pozornosti– njegovanje narodnoga jezikazbog društvenih i povijesnih okolnosti – razlikuje se od europske u temama i problemima koji se obrađuju Književni centri: Split, Šibenik, Zadar, Hvar, Dubrovnik Epske vrste i predstavnici
- biblijsko-vergilijanski ep Marko Marulić, Judita
- povijesni ep Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta
grada
- alegorijski ep Mavro Vetranović, Piligrin
Juraj Baraković, Vila Slovinka
- pastoralno-alegorijski roman Petar Zoranić, Planine
- putopisni spjev Petar Hektorović, Ribanje i
ribarsko prigovaranje
- stihovna ljubavna pripovijetka
- opisno-narativne pjesme
- kraće epske pjesme
– rođen 1508. u Zadru– potječe iz ninske plemićke obitelji– školovao se u Zadru i vjerojatno Padovi– po zanimanju pravnik, notar i javni službenik– malo podataka o životu , većinu saznajemo iz romana Planine– posljednji podaci o njemu iz 1543.– pretpostavlja se da je stradao od Turaka, ali se ne zna točna godina, zasigurno prije 1569. O romanu Planine
- autobiografski pastoralni roman u prozi i stihovima
- napisan 1536., tiskan 1569.
- posvećen kninskom kanoniku Mateju Matijeviću
- sastoji se od 24 poglavlja
Najdomoljubnije renesansno djelo
- promiče hrvatski jezik
- potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine
- potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost)
- promiče svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika, književnosti i kulture
- kori odnarođivanje
UZORIJacopo SannazzaroPlanine su nastale po uzoru na roman Arkadija Jacopa Sannazzara (Arcadia 1504.) – pastirski roman u stihu i prozi. Opisuje sretan život pastira daleko od ratova i suvremenih događanja u zemlji sna u kojoj se plače samo zbog neuzvraćene ljubavi. Planine su “rasuta bašćina” poprište neprestanih borbi i tragedija gdje svakodnevno stradavaju stada i pastiri, a posljednji preživjeli pastiri čuvaju, iz poštovanja prema baštini, ostatke stada . Dante Alighieri
Zoranić | Dante | |
pjesnik kao glavni lik, pripovijedanje u 1. licu | Zoran | Dante |
pjesnik na svom putu ima vodilju | vila Milost | Beatrice |
motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe | dolazak do Vražjih vrata odakle Zoran gleda kroz čaroban kamen u propast paklenu | pakao |
književni i jezični uzor | sv. Jeronim smatrao se tvorcem glagoljice, samim tim i začetnikom hrvatske književne tradicije | Vergilije književni uzor, simbolizira početak talijanske kulture |
namjera | Zoran se želi izliječiti od ljubavne boli | Dante se želi pročistiti od grijeha |
TIPOVI IZRAŽAVANJA U ROMANU
- pjesnička poslanica (posveta Mateju Matijeviću)
- novele tj. pripovijesti (autorsko pripovijedanje, pastirske pripovijesti, pripovijesti vila)
- petrarkistička lirika (ljubavne pjesme )
- bukolička lirika (pastirske pjesme )
- političke pjesme (“prepjev” Marulićeve “Molitve suprotiva Turkom”)
SREDNJoVJEKOVNI ELEMENTI
- alegoričnost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja
- alegoričnost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje
- alegorično putovanje predstavlja čovjekov život
- temeljno alegorično značenje djela – važnost moralnog usavršavanja; čovjek u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima teži; na svom putu k zrelosti, čovjek se čisti od grijeha mladosti
RENESANSNI I REALISTIČNI ELEMENTI
- glavni lik Zoran oblikovan je prema samom autoru
- česti upadi Turaka (aktualnost)
- realni geografski predjeli kojima Zoran putuje
- pripovijedanje u ich – formi (kao realni pripovjedač)
- opisivanje vlastitih osjećaja (ljubavna bol)
- opisivanje prirode i stvarnog života
- angažirani stav o društvenim i političkim problemima svoga vremena
- svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku
- afirmacija čovjekovih duhovnih i stvaralačkih sposobnosti
- svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj. Marulić)
- književno djelo omogućava spoznaju dobra i zla i vodi čovjeka moralnom usavršavanju