Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej
POLAZNI TEKST
18. svibnja
Mora li baš biti da ono što je za nekog čovjeka uzrok, sreće kasnije postane izvor njegova jada? Pun, topao osjećaj mojega srca za svu živu prirodu,koji me je prožeo silnom strašću, te mi se svijet oko mene činio rajem, sad mi je nesnosan mučitelj, zločest duh koji me progoni kuda god se krećem. Nekada sam sa stijene išao pogledom preko rijeke i motrio plodnu dolinu što se stere do brežuljaka, gledao sam kako sve oko mene pušta klice i ključa životom. Vidio sam brda pokrivena od podnožja do vrha visokim, gustim drvećem, okrajke dolina raznovrsnih oblika u sjeni ljupkih lugova, pitomu rijeku kako klizi među trskama što tiho šušte, a u njoj se zrcale mili oblaci, što ih nebom kreće večernji povjetarac. Slušao sam ptice čiji pjev oživljuje šumu, dok milijuni mušica plešu u posljednjim crvenim zrakama sunca, čiji posljednji odsjev zove iz trave brundava kornjaša. Lepršanje i titranje oko mene navelo bi me da bacim pogled na tlo, gdje bih vidio kako mahovina otima hranu iz kamene stijene na kojoj sam stajao i kako šiprag raste niz suh pješčani humak, što mi je otvorilo oči za unutarnji, bujni, sveti život prirode. Sve sam to ja obuhvatio svojim toplim srcem, a u obilju što me je preplavilo osjećao sam se poput božanstva: divni likovi beskrajnoga svijeta oživjeli su u mojoj duši. Oko mene su bila golema brda, rušili su se ponori preda mnom, bujice su jurile dolje, pljuštale su rijeke ispod mene, odjekivale šume i planine. Vidio sam kako nedokučive sile djeluju u dubini zemlje u uzajamnome stvaralaštvu, dok nad zemljom i pod nebom vrve naraštaji svakojakih stvorenja. Sve, sve je napučeno tisućostrukim likovima, a ljudi se skupljaju i traže sigurnost u svojim kućicama kao u gnijezdima i na svoj način postaju gospodari svijeta. Jadni će luđak sve to smatrati sitnim, jer je sam tako sitan.
Od nedostupna gorja do pustinja u koje ljudska noga nije stupila i do kraja neznanoga oceana lebdi duh vječnoga stvoritelja i raduje se svakome zrncu prašine koje ga osjeća i po njemu živi. Ah, koliko sam puta slao svoju čežnju obalama neizmjerljiva mora uz pomoć krila nekog ždrala koji bi letio iznad mene: htio sam se napiti raskošne životne milote iz zapjenjena pehara beskonačnosti. Snaga je mojih grudi ograničena, ali bih tako, makar za trenutak, osjetio kaplju blaženstva onoga bića koje sve u sebi i kroz sebe stvara.
Brate, samo mi je onda lijepo kada se svega toga sjetim. Sam pokušaj dozivanja u pamet onih neizrecivih čuvstava, odnosno, napor da ih ponovno iskažem, podiže moju dušu iznad nje same i udvostručuje tjeskobu koju izaziva stanje u kojemu sam se sada zatekao.Pred mojom se dušom razmaknuo zastor, poprište beskrajnoga života preobrazilo mi se u ponor vječno otvorena groba. Možeš li reći da nešto jest, kad to nešto stalno nestaje? Sve huji s vihorom, malo čija snaga dostaje do kraja bitka! Ah! Bujica trga sve, sve tone, razmrskava se o hridine! Nema nijednoga trenutka u kojem se ne otkida dio tebe i dragih ljudi oko tebe, niti postoji trenutak u kojemu ti sam nisi uništavatelj, u kojemu ne moraš biti uništavatelj, najbezazlenija šetnja stoji života tisuću jadnih crvića, jedan jedini korak ruši teškom mukom izgrađeni mravinjak i gura čitav jedan mali svijet u ogavni grob. Oh! Ne muči mene pomisao na velike nesreće što s vremena na vrijeme zahvate svijet, ne tiču me se poplave koje otplavljuju vaša sela, ni potresi što vam uništavaju gradove. Moje srce upropaštava razorna sila koja je skrivena u svekolikoj prirodi, po kojoj ništa ne može nastati a da istodobno ne nosi propast svojemu susjedu i sebi samom. I zato posrćem u strahu. Oko mene su nebo i zemlja u tkivu svojih sila. Ne vidim ništa osim neke grdosije koja vječno ždere i vječno preživa.
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej
SMJERNICE
- Smjesti djelo i autora u književnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj.
- Odredi vrstu i temu djela. Objasni pojam verterizma.
- Smjesti ulomak u kontekst djela.
- Kako Werther doživljava prirodu? Objasni ulogu pejsaža u ulomku i djelu. Uoči kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima služi autor i analiziraj njihovu učinkovitost u stvaranju atmosfere. Dokaži citatima i obrazloži svoj izbor. Je li ovakav pristup prirodi tipičan za razdoblje u kojem je djelo nastalo?
- Djelo prikazuje njemačko društvo 18. st. Kako Werther doživljava to društvo, što misli o njemu, buni li se protiv društvenih konvencija ili ih prihvaća? Kako se ponaša?
- Iz čega proizlazi Wertherov pogled na svijet i život? Kako se to odražava na njegov karakter i ponašanje?
- Objasni odnose između Wetrhera, Lotte i Alberta. Usporedi Werthera i Alberta. Koga je Lotta izabrala, zašto? Kako to Werther prihvaća.
- Kako završava roman? Što misliš o takvom načinu rješavanja problema?
Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej
PODSJETNIK
razdoblje: romantizam (1800. – 1830. – vrhunac)
Goethe: – predstavnik njemačkog romantizma
– sudjeluje u pokretu Sturm und Drang (oluja i nagon) – ističe maštu i osjećaje, buni se protiv racionalizma
Patnje mladog Werthera
- objavljen u obliku anonimne knjižice 1774. – izaziva burne reakcije, osobito mlađih čitatelja: junake romana tretira se kao žive ljude, ljudi se ponašaju i odijevaju kao Werther, neki čak počine samoubojstvo, pretjerano su sentimentalni i romantični – verterizam
vrsta,kompozicija, stil:
- epistolarni roman – Werther piše prijatelju Wilhelmu u razdoblju od 4. svibnja 1771. do 20. prosinca 1772.
- roman se sastoji od dva kontrastna dijela – u prvom dijelu osjeća čudesnu vedrinu, oduševljenje, osjećaj povezanosti bića i stvari u prirodi (panteizam); u drugom dijelu raste njegova razdraženost i tjeskoba uzrokovani dolaskom Lottina zaručnika Alberta (prekretnica)
- pripovjedač u 1. licu (Wertherova pisma) i dodatak izdavača – pripovijedanje u 3. licu (pripovijeda o Wertherovoj smrti događajima nakon njegove smrti)
- lirski dijelovi – opisi prirode i raspoloženja
Werther:
hipersenzibilan,
voli književnost,
bavi se slikarstvom,
želi slobodu,
uživa u prirodi,
usamljeni pojedinac kojega ljudi cijene zbog njegova znanja i položaja, a ne zbog njegove duše i jedinstvenosti (kako bi on htio),
simpatičan,
sklon je maštanju,
u sukobu s okolinom – sukob ideala i zbilje,
darovit,
obrazovan,
nema dovoljno energije da bi se našao u nekom poslu,
idealističan,
plemenit i osjećajan,
lako se oduševljava, ali i prepušta pesimizmu,
bori se protiv pravila, klasnih i drugih predrasuda,
teži iskrenosti i osjećajnosti u međuljudskim odnosima,
ekscentrik kojega satire dosada besposličarenja pa se gubi u melankoliji,
bježeći iz jedne sredine u drugu, bježi od sebe,
neprilagodljiv
Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej
uloga prirode: pejsaž izražava stanje čovjekove unutrašnjosti (humanizirani pejsaž), slika čovjekova raspoloženja, utočište i spas od grube stvarnosti, civilizacija svojim okrutnim pravilima otupljuje osjećaje, u prirodi se osjećaji bude
Albert :
pouzdan,
racionalan,
ograničen,
pošten,dosadan
Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej
odnosi staleža: Werthera oduševljava jednostavnost života pučana, priprostih i pomirenih sa svojim načinom života – prirodnost;
građani – ambiciozni, probitačni, željni što višeg položaja na društvenoj ljestvici;
plemstvo – osiromašeno, ostala im je samo pripadnost staležu, ne prihvaćaju uljeze (epizoda na primanju kod grofa C.)
novo u romanu: monološki postupak (piše samo jedna osoba, odgovori se mogu dokučiti neizravno, iz pisama),
usmjerenost na sebe (Werther ništa ne traži, kroz pisma prikazuje sebe i pokušava „naći put do svog srca“),
prijašnji epistolarni romani – poliperspektivni (više partnera u dopisivanju),
svjetska bol (spoznaja o ispraznosti ljudskog postojanja i nepostojanju prave iskrenosti i osjećajnosti)
Johann Wolfgang Goethe Patnje mladoga Werthera smjernice za esej