Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Zbirka novela Dekameron djelo je talijanskog predrenesansnog književnika Giovannija Boccacca, začetnika novele. U sto novela ispričanih u deset dana (odakle i potječe naziv zbirke) Boccaccio oživljava likove iz različitih društvenih sredina od samostana, dvorova, građanskih kuća do ljudi s gradskih ulica i trgova i stvara novu sliku svijeta u kojem su čovjek i njegova snalažljivost, lukavost i inteligencija u središtu pozornosti. Njegovi junaci uživaju u životu, teže ovozemaljskim užitcima u čemu se očituje duh novoga vremena koje se suprotstavlja srednjovjekovnom svjetonazoru.
(81 riječ) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Dobriša Cesarić, uz Tina Ujevića i Dragutina Tadijanovića najčitaniji je pjesnik drugoga razdoblja hrvatske književnosti 20. stoljeća. Osvaja čitatelja jednostavnošću izraza, iskrenošću i melodičnošću stihova, svakodnevnim motivima.
Međutim, u malim, naizgled uobičajenim svjetovima svakodnevice Cesarić otkriva i kroz svoje stihove progovara o patnji, pritajenim slutnjama, osjećaju prolaznosti ljepote i života. Ovaj pjesnik grada, pjesnik socijalnih motiva, samoće, ali i malih radosti i ljepota prirode diže svoje osjećaje na razinu općeljudskih, a jednostavne motive pretvara u simbole progovarajući o umjetniku, o čovjeku i njegovoj sudbini.
(84 riječi) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Johan Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Johan Wolfgang Goethe obilježio je razdoblje romantizma u njemačkoj književnosti. Kao i ostali pripadnici pokreta Sturm und Drang, Goethe se buni protiv racionalizma zalažući se za osjećaje, maštu, individualnost. Pretjerana osjećajnost i individualnost glavne su osobine Werthera, glavnoga junaka njegovoga epistolarnog romana Patnje mladoga Werthera. Kroz pisma prijatelju Wilhelmu čitatelj prati tijek Wertherove nesretne ljubavi prema Lotti od početnoga oduševljenja do duboke patnje, razočaranja i pesimizma čiji uzrok nije samo nesretna ljubav, nego i sukob između osjećaja i razuma, ideala i stvarnosti.
(82 riječi) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Ivan Gundulić, Dubravka
Sloboda je osnovni preduvjet kvalitetnog života i odnosa u društvu. Upravo ovu misao iznosi Ivan Gundulić, književnik dubrovačkoga baroknog kruga u svojoj pastirskoj igri u tri čina Dubravka.
Idiličan svijet Dubrave Gunduliću služi da bi progovorio o stvarnim problemima dubrovačkoga društva u kojem se bogati građani podmićivanjem pokušavaju uspeti na društvenoj ljestvici i preuzeti vlast u Dubrovniku.Time djelo poprima alegorijsko značenje.
U ovoj melodrami kroz motiv ljubavi prema rodnom gradu i njegovoj slobodi dolaze do izražaja Gundulićeve moralističke i domoljubne ideje.
(81 riječ) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Henrik Ibsen, Nora
Za Henrika Ibsena, norveškoga modernističkog dramatičara, kazalište je javna govornica na kojoj se autor bori za svoje ideje bez obzira na reakcije društva. Njegova je psihološka drama u tri čina Nora (Lutkina kuća) izazvala burne reakcije tadašnjega tradicionalnog i patrijarhalnog drušva jer govori o ženi koja odlučuje napustiti muža i djecu i pronaći sebe. Smanjujući broj likova i sukoba, reducirajući dramski prostor, Ibsen je u prvi plan stavio psihologiju likova, odnosno dramu u samom čovjeku. Na taj je način postao jedan od utemeljitelja moderne drame.
(85 riječi) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Antun Gustav Matoš svojim je književnim djelovanjem obilježio razdoblje moderne. 1892., kada objavljuje novelu Moć savjesti, označava početak moderne. Njegovom smrću 1914. završava i moderna.
U Matoševu osjećaju za formu i ritam, melodičnosti stiha, sinesteziji vidljiv je utjecaj Baudelaireova simbolizma. Njegova se potreba za čvrstom formom očituje u velikom broju soneta.
Najčešće su teme Matoševe lirike ljubav, pejsaž i domovina. Njegova je ljubav bestjelesna, nematerijalna, uzvišena, produhovljena. Pejsaž potiče unutarnje pjesnikove osjećaje i atmosferu, on je stanje pjesnikova duha.
Matoševa je lirika pesimistički obojena i čitatelj se s pesimizmom, osjećajem prolaznosti i nestajanja, predosjećajem smrti, sjetom, melankolijom susreće u svim njegovim pjesmama.
(102 riječi) Esej na državnoj maturi uvodi B razina
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
U romanu Posljednji Stipančići Vjenceslav Novak kao izraziti pisac realizma oslikava društvenu stvarnost rodnoga Senja u prvim desetljećima 19. st. Prateći propast patricijske obitelji Stipančić, Novak progovara o socijalnim, ekonomskim i moralnim problemima izazvanim siromašenjem plemstva i opasnošću od odnarođivanja pod tuđinskom vlašću.
Osim što su socijalni roman, Posljednji su Stipančići i obiteljski roman u kojem autor obrađuje problematiku roditeljske ljubavi i patrijarhalnih odnosa u obitelji te kritizira položaj žene u patrijarhalnom društvu. Novak također problematizira i pitanje osobne sreće i prava na izbor i slobodu.
(86 riječi)
Esej na državnoj maturi uvodi B razina