Romantizam je umjetnički i općekulturni pokret i stilska epoha nastao u Europi potkraj 18. st. (predromantizam). Svoj vrhunac doživljava između 1800. i 1830. godine.
Riješi sljedeći kviz i ponovi što znaš o romantizmu u europskoj i hrvatskoj književnosti.

Kviz: Književnost romantizmaVremensko ograničenje: 0
Quiz-summary0 of 10 questions completed Pitanja:
Information
Zadatci su slični ispitnim zadatcima državne mature. Rješavajući kviz, pripremi se za ispit. You have already completed the quiz before. Hence you can not start it again. Kviz se učitava You must sign in or sign up to start the quiz. You have to finish following quiz, to start this quiz: Rezultati0 od 10 pitanja je odgovoreno točno Vaše vrijeme: Vrijeme je isteklo Dostigli ste 0 od 0 bodova, (0)
Categories
|
Romantičarski pjesnik vjeruje da izricanjem svojih osjećaja i prikazom lijepoga može preobraziti svijet. Romantičarski doživljaj svijeta javlja se u Njemačkoj u pokretu Sturm [šturm] und Drang (Oluja i nagon) čije je geslo: Osjećaj je sve. Pripadnici ovog pokreta teže slobodi i humanosti
Obilježja romantizma
Romantizam obilježavaju: zanimanje za povijest, folklor i usmenu književnost, naglašena osjećajnost i subjektivnost (isticanje osjećaja nad razumom), hiperboličnost. Pisac se poistovjećuje s likom.
Romantičarski je junak preosjetljivi individualac, u sukobu s društvom i konvencijama.
Najčešće teme u romantizmu su: okultne i mistične teme, teme osobnih preokupacija, daleki, egzotični krajevi.
U književnosti je zamjetno miješanje elemenata različitih književnih rodova – nastaju nove književne vrste. Romantičarskom načinu doživljavanja svijeta najbolje su odgovarale lirske forme – lirika se nameće svim ostalim rodovima.
Predstavnici: Johann Wolfgang Goethe, Friedrich Schiller, Georg Gordon Byron, William Wordsworth.
Romantizam u hrvatskoj književnosti
U hrvatskoj književnosti tridesetih godina 19. stoljeća javlja se ilirski pokret (ilirski preporod, ilirizam). Ovo se razdoblje naziva i hrvatskim narodnim preporodom prmda ovaj naziv određuje ne samo književno razdoblje, nego i nacionalni i općekulturni pokret.
U književnosti prevladavaju domoljubne pjesme: budnice (domoljubne pjesme namijenjene buđenju nacionalnih osjećaja, pjevaju o slavnoj prošlosti, tužnoj sadašnjosti bude vjeru u svoj narod i vjeru da će Hrvati svladati sve prepreke na putu ka slobodi) i davorije (programatske pjesme ozbiljnog i patetičnog sadržaja, borbenije od budnica, pisane kao poziv u boj za narodnost i slobodu)
Osim domoljubnih pjesama često se piše i ljubavna poezija, naročito pri kraju razdoblja (Stanko Vraz, Petar Preradović)
U ovom razdoblju nastaje ep Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. Mažuranić također nadopunjuje 14. i 15. pjevanje epa Osman Ivana Gundulića.