Povratak Filipa Latinovića Miroslav Krleža
Bilješke o piscu:
Središnja je osobnost hrvatske književnosti 20. stoljeća s iznimno opsežnim i raznovrsnim književnim opusom. Pjesnik je, dramatičar, romanopisac, novelist, kritičar, esejist, putopisac, 
memoarist, pokretač i urednik časopisa, te enciklopedist.Rođen je u Zagrebu u obitelji gradskoga redarstvenog nadstražara. Pučku školu završio je u Zagrebu (na Kaptolu). Četiri razreda gimnazije završio je u Zagrebu, a nakon toga se upisao u Kadetsku školu u Pečuhu. Dvije godine je zatim na Vojnoj akademiji u Budimpešti (1911. – 1913). Napušta je i odlazi preko Francuske i Soluna u Skopje pokušavajući se priključiti srpskoj vojsci. Uhićen je zbog sumnje da je austrijski špijun i protjeran u Zemun gdje ga prihvaća austrijska pogranična policija. Kratko u zatvoru, a onda se počinje baviti književnim radom. Bio je mobiliziran 1915., ali vojnu (ratnu) obvezu obavlja u Zagrebu. Nakon boravka u vojnoj bolnici bio je upućen na bojišnicu u Galiciju, ali brzo se vraća u Budimpeštu, pa u Zagreb, gdje je do konca prvog svjetskog rataobavljao vojničke dužnosti. Izvan Zagreba je proboravio godinu dana (od ljeta 1920. do ljeta 1921.) u Dugoj Rijeci gdje mu je supruga bila učiteljica (poslije je Bela Krleža bila glumica u Zagrebu).Prvi svoj književni časopis “Plamen” tiskao je 1919.; “Književnu republiku” objavljivao je iuređivao od 1939. i 1940. Jedan je od urednika časopisa “Republika” (1945). U književnosti se javio 1914. (drama Legenda). Njegov književni razvoj prošao je više mijena. Prva je romantično-simbolistička (1914. – 1918.), slijedi ekspresionistička (1918. – 1926.), te realistička od 1926. do 1932. Zanima ga psihološka, a zatim ponajviše socijalna tematika. Nije moguće razgraničiti precizno njegova stvaralačka razdoblja. Od 1950. ravnatelj je Leksikografskog zavoda u Zagrebu.
Njegova djela:
Pjesništvo:
Pan, Tri simfonije, Pjesme I. i II. , Pjesme III. , Lirika, Knjige pjesama,
Knjiga lirike, Simfonije, Pjesme u tmini, Balade Petrice Kerempuha.
Proza:
Tri kavalira gospođice Melanije, Hrvatska rapsodija, Hrvatski bog Mars,
Novele, Vražji otok, Povratak Filipa Latinovića, Banket u Blitvi,
Na rubu pameti, Zastave.
Drame:
Legenda, Saloma, Michelangelo Buonarroti, Vučjak, Gospoda Glembajevi,
U logoru, U agoniji, Golgota, Aretej, Leda.
Povratak Filipa Latinovića Miroslav Krleža O djelu:
Povratak Filipa Latinovića težak je, gust i složen tekst. U liku Filipa pokrenuto je nekoliko mučnih slojeva svijesti i podsvijesti, mutno Filipovo porijeklo, njegov neprestani psihološki kompleks u odnosu na oca,njegov sukob s majkom, izostanak iz kuće i bijeg u inozemstvo. Roman i započinje retrospektivom: Filip se vraća u rodni grad, a zajedno s njime vraćaju se, kao ptice iz dalekih zemalja, davne uspomeneza koje mu se činilo da su otišle u nepovrat, odnosno da se mogu prevladati. Čitav je Filipov povratak (koji u mnogome nalikuje na povratak Leonea Glembaya u roditeljski dom), upravo za razliku od Leonovajedan tihi monolog, solilokvij koji se odvija uz pomoć neobične, upravo čudesne orkestracije uspomena što naviru kroz ustreptala osjetila. Preteže, naravno, koloristička komponenta: sve što vidi i sve čega se sjeća Filip instinktivno pretvara, prevodi u boju, u slikarski izraz uopće; ali u isto vrijeme njegova je senzibilnost potpuno otvorena svim dojmovima; zvukovi, mirisi, davno videne boje; ugledni prizori, okus jela i dodir predmeta, njihova hladnoća i hrapavost, sve to vraća se silovito u dramatske noći, ovdje pratimo korak po korak u nastajanju i u sve snažnijem rastu. Krležin Povratak Filipa Latinovića treba prije svega shvatiti kao roman jednog slikara i roman jednog povratka: slikarova povratka izgubljenom djetinjstvu. Bez te dvije osnovne komponente gotovo je nemoguće dokučiti sav domašaj ovoga veoma pažljivo komponiranog teksta. Stoga ćemo tekst najpotpunije razumjeti zamislimo li ga kao jednu golemu, neprestanu izložbu slika: to je intimni zakon ovoga teksta i glavni način njegova postojanja. Povratak Filipa Latinovića nije, naravno, samo to. On je i mnogo više. On jeponajprijeorganski dio Krležine goleme freske o Glembajevima i o glembajevštini kao tipu života. U njemu se, pred raspadom, kreće isti taj svijet koji je ocrtan u dramama Gospoda Glembajevi, Leda, i U agoniji. To propadanje klase koja je već posve trula i koja se pred nama posve razjeda, to je (u širem smislu) tema ove knjige.
Povratak Filipa Latinovića Miroslav Krleža Sadržaj:
– Filip je došao na kaptolski kolodvor nakon 23 godine. Sjeća se kako je prije 23 godine ukrao svojoj majci stotinjarku, kako je lumpao sa javnim ženama (kelnericama) i kako se dovukao pod zaključana vrata kao izgubljeni sin.
