Amazonska prašuma najveća je svjetska prašuma i ima najveću bioraznolikost, ona je i dom domorodačkih indijanskih plemena i čini 25% ukupnih šuma na Zemlji. Prije dolaska osvajača iz Europe na području Amazone živjelo je oko 2 milijuna domorodačkih Indijanaca, a danas ih je manje od 200 000, mnogi od njih su umrli zbog zaraznih bolesti na koje nisu bili otporni, poput gripe ili kozica, a koje su donijeli Europljani.
Danas se Amazonska prašuma neprestano sječe, kao što je i bio slučaj kroz čitavu povijest od španjolskih konkvistadora, portugalskih trgovaca i brazilskih veleposjednika.
Zbog sječe prašume mnogo biljne i životinjske vrste izgube svoj dom, osim toga dolazi do pojačanih erozija koja rezultira odnošenjem tla.
Nažalost, brazilsko Ministarstvo okoliša donijelo je prijedlog o otvaranju 860 000 hektara zaštićenog rezervata u Amazoniji, a za poljoprivredu , rudarstvo i preradu drva.
Aktivisti su zabrinuti kako će smanjena zaštita dovesti do još veće deforestacije jer se posljednjih deset godina šuma sječe najvećom brzinom do sada.
Zakon kojim se smanjuje površina Nacionalne šume Jamanxim poslan je na Kongres zbog pritiska ekoloških skupina i njihovih prosvjeda. Predsjednik Michel Temer stavio je veto na zakone koji bi smanjili zaštitu parcele veće površine.
Ministarstvo zaštite okoliša priopćilo je kako su u zakon uključene mjere za otvaranje novih radnih mjesta, ali i smanjenje krčenja šuma.
A. B.