Bakterije su tijekom godina evoluirale na način da mogu koristiti sve izvore energije. Tako postoje bakterije koje mogu koristiti i naftu, posebice iz razloga što je nafta milijunima godina star izvor energije.
Nakon katastrofe na naftnoj platformi Deepwater Horizon, koja se dogodila 2010. godine, tri mjeseca nakon što je potonula platforma, naftna mrlja se i dalje širila, te se procjenjuje kako se u more izlilo oko 650 milijuna litara sirove nafte. Upravo bakterije su zaslužne za čišćenje dijela Meksičkog zaljeva poslije katastrofe, jer postoje bakterije koje se hrane ugljikovodicima, koji i čine sirovu naftu. Tako, primjerice, bakterije Colwellia bakterije jedu etan, Methylococcaceae bakterije metan, a Cycloclasticus bakterije aromatske ugljikovodike koji su za većinu organizama toksični.
Tako je tim znanstvenika s Lawrence Berkeley National Laboratory-a u Kaliforniji, proveo eksperiment u kojemu su u morskoj vodi stvorene raspršene kapljice morske vode, koja je prikupljena upravo nedaleko naftne katastrofe, te je promatran razvitak bakterijske flore. Tako su tijekom eksperimenta identificirane one bakterije koje su koristile molekule u smjesi sirove nafte, ali su identificirani i geni koji su odgovorni da se pojedinačne bakterije hrane upravo ugljikovodicima.
Zaključak rada, koji je i objavljen u časopisu „Proceedings of National Academy of Sciences“, je kako bakterije imaju sposobnost uklanjanja nafte iz vode, što znači kako ovo istraživanje može biti važno za ekologiju, jer se bakterije koje metaboliziraju naftu mogu koristiti u sličnim ekološkim katastrofama.
A. B.