Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnog naboja koji je koncentriran u kumulonimbusima, olujnim, grmljavinskim oblacima, a povezana je sa snažnim bljeskom i zvučnim udarom (grom).
Električni potencijal unutar grmljavinskih oblaka naraste i do 3 milijuna volti, a kako zrak nije dovoljan izolator dolazi do nastanka električnog naboja unutar oblaka, ili koji je usmjeren prema okolnome zraku, tlu ili prema drugom oblaku. Najčešća munja je izlomljena linearna, te se njezinim istraživanjem došlo do zaključka kako munja nastaje između oblaka i tla.
Temperatura munje iznosi od 20 000 do 30 000 °C, dok temperatura površine Sunca iznosi 5 500 °C. Brzina munja je oko 200 000 km/h, upravo zbog takve brzine munja u krakom vremenu zagrije okolni zrak koji se eksplozivno širi i nastaje grmljavina. Munja je vidljiva i na udaljenosti do 150 kilometara.
Osim razgranate munje koja je najčešća, može se pojaviti i tzv. biserna munja, u obliku niza od 20 do 30 svjetlosnih zrna, a njezin promjer iznosi približno 10 centimetara. Plošna munja je električno izbijanje koje se događa unutar oblaka, a osvijetljene su velike površine oblaka. Toplinska munja se pojavljuje na velikoj udaljen0sti od promatrača, te se ne čuje grmljavina, njezina boja može biti i crvena zbog raspršenja. Kuglasta munja je vrlo rijetka i nije u poptunosti razjašnjena, pojavljuje se u obliku žute do crvene svjetleće kugle čiji promjer iznosi od 10 do 20 centimetara, a rijetko i čak do 1 metar.
A. B.
