Grifonski ratnik svoje je ime dobio prema ploči izrađenoj od slonovače koja je pronađena u grobnici i na kojoj je prikazano mitsko biće s tijelom lava i glavom orla. Grobnica je duboka 1,5 metar, široka 1,2 metar i duga 2,4 metra, a pronađena je u blizini ostataka palače kralja Nestora, koji predvodi grčke snage u pohodu na Troju u Homerovoj „Ilijadi“. Ostaci palače se nalaze između grada Pylosa i drevnog polisa Khôre.
U grobnici je u početku istraživanja otkriveno mnoštvo nakita, ali prema posljednjim istraživanjima znanstvenici su otkrili izrezbareni dragulj, te ga nazvali „jednim od najfinijih djela prapovijesne grčke umjetnosti ikad otkriveno“.
Pronađeni dragulj je zapravo pečatni kamen, a nazvan je „Pilos ratuje s Agatom“. Rezbarenje koje se nalazi na kamenu prikazuje priču koja asocira na epsku pjesmu, s pobjedonosnim ratnikom koji u ruci drži svoj mač i poraženim neprijateljem.
Jack Davis, istraživač, izjavio je kako se čini da su Minojci proizvodili umjetnost takve vrste za koju se smatralo da nisu sposobni proizvoditi, a najviše fascinira prikaz ljudskog tijela, muskulature i pokreta. čiji su detalji takvi da se takav prikaz ne može pronaći do klasičnog perioda grčke umjetnosti tisuću godina kasnije.
Minojci su na Kreti gradili zadivljujuće palače od kojih su mnoge poznate po slikarijama i raskošnim predmetima koji su pronađeni, trgovali su na prostoru Sredozemlja, od Krete do Egipta, Palestine, te natrag do Krete preko Cipra. Smatraju se naprednom i bogatom civilizacijom, nazvanom prvo europsko carstvo.
A. B.