Zemlja se naziva i „Plavi planet“ upravo zbog količine vode koju sadrži u obliku mora, oceana, rijeka i jezera. Najveći dio sveukupne količine vode nije za piće, tj. radi se o slanoj vodi, čak do 97%.
Zbog sve veće zagađenosti izvora pitke vode znanstvenici nastoje pronaći načine za desalinizaciju vode i tako omogućiti da i morska voda postane pitka.
Britanski znanstvenici izumili su cjedilo koje je sačinjeno od grafena i koje omogućava „pretvaranje“ morske vode u pitku. Grafen ima debljinu jednog atoma, a čini ga dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne strukture. Izdvojili su ga znanstvenici Konstantin Novoselov i Andre Geim 2004. godine, a za svoje otkriće dobili su i Nobelovu nagradu 2010. godine.
Desalinizacija je skup i dugotrajan proces, dakle filter propušta vodu i zaustavlja sol, što je filter deblji proces je manje učinkovit, ali zahvaljujući grafenu koji ima debljinu samo jednog atoma, učinkovitost procesa desalinizacije mogao bi se unaprijediti za 100 do čak 1000 puta. Na taj način bi problem pitke vode u svijetu mogao biti riješen.
Otkriće grafena odrazilo se na područje elektronike, ali i kvantne fizike. Neka od svojstva grafena su: u isto vrijeme je i najjači i najtanji materijal koji je trenutno poznat, gotovo je u potpunosti providan, ali i toliko gust da niti atomi plina ne mogu proći kroz njega, 100 puta je jači od najjačeg čelika, njegova rastezljivost iznosi 20%, fizičarima omogućava pokuse s dvodimenzionalnim materijalima i na taj način i nova dostignuća u kvantnoj fizici, zbog svoje čvrstoće mogao bi poslužiti za izgradnju kompozitnih materijala nove generacije automobila, aviona i satelita, također ukoliko grafen zamijeni silicijske tranzistore u računalima, ona bi mogla postati brža i učinkovitija i pri višim temperaturama.
Kada grafen dođe u dodir sa svjetlošću, stvara električnu energiju, što je potencijal za dobivanje električne energije iz svjetla, a izvor svjetla može biti bilo koje svjetlo, a ne samo Sunčevo, elektroni molekula grafena dobiju dovoljno energiju i počinju se kretati.
Poboljšava proces umjetne fotosinteze, a ukoliko se oštećeni dio grafena izloži ugljikovim atomima, oni popravljaju oštećenja.
Moguće ga je i reciklirati zbog čega su troškovi njegove proizvodnje niski.
Broj patenata povezanih s otkrićem grafena do srpnja 2011. godine iznosi 3018, a od srpnja 2011. godine do veljače 2013. godine iznosi 8416.
Grafen je svakako jedan od najimpresivnijih materijala na svijetu i s vremenom će zasigurno imati još iznenađenja.
A. B.
