Antarktika ima površinu od 14 milijuna km², dijeli se na istočni i zapadni dio, a istočni dio je puno veći, po veličini je peti kontinent na Zemlji.
98% površine je pokriveno ledom čija je prosječna debljina 2000 metara, dok je najveća izmjerena 4770 metara.
Od životinjskog svijeta na Antarktici nalazimo tuljane, pingvine, kitove, mnogobrojne vrste morskih ptica. Iako je život bogat u oceanu, na kopnu je on vrlo oskudan, tu su mahovine, lišajevi i samo jedna cvjetnica, trava “Aira antartica”, ali samo do 62° južne geografske širine, tada i onanestaje, također su prisutne i tzv. „antarktičke oaze“.
Antarktika je kontinent poznat po klimatskim ekstremima; najhladniji je, najvjetrovitiji i kontinent s najmanje oborina.
Tijekom kolonizacije u 19. i 20. stoljeću nije zahvaćena koloniziranjem zbog udaljenosti od trgovačkih putova, ali i zbog toga što teritorijalni zahtjevi u praksi jednostavno nisu bili provedivi.
Antarktički ugovor iz 1959. godine zabranjuje teritorijalne zahtjeve kojih je tada potpisalo 12 država, dok danas ta brojka iznosi 43 države. Iako su teritorijalni zahtjevi zabranjeni oni su postojali od ranije, što znači da politički odnosi na Antarktici nisu razjašnjeni, a ugovorom se samo “zamrznuti”.
Antarktika zapravo nema stanovnika u pravom smislu, na njoj u istraživačkim postajama boravi 4000 ljudi, a zimi do 1000.
Posebna pojava su tzv. Krvavi slapovi koji se pojavljuju na ledenjaku Taylor. Pretpostavlja se kako je uzrok toj crvenoj boji željezo u vodi koje u dodiru sa zrakom oksidira.
Znanstvenici su senzorima analizirali dolinu i utvrdili kako se ispod leda nalaze rezervoari vode koji su smješteni daleko ispod površine mora, također smatraju kako je ta voda bogata životom i da upravo mikrobi koji se nalaze u toj vodi razgrađuju željezo iz stijena i time omogućuju bogat priobalni život alga i riba. Međutim, ono što daje crvenu boju vodi koja izlazi na ledenjaku Taylor još nije utvrđeno sa sigurnošću, tako da mogu postojati i druga objašnjenja osim željeza koje oksidira u dodiru sa zrakom.
Krvavi slapovi su jako rijetka pojava i događaju se nekoliko puta u desetljeću i vjeruje se kako voda na površinu izlazi zbog promjena u količini leda, a time i pritiska na tlo.
A. B.
