Razlikujemo prirodna i umjetna jezera. Prirodna jezera mogu nastati brojnim procesima kao što je klizanje zemljišta ili tektonsko uzdizanje planinskih lanaca. Umjetna jezera su zapravo akumulacijski bazeni hidrocentrala.
Minessota se još naziva i zemlja deset tisuća jezera, a Finska Zemlja tisuću jezera, više od 60% svjetskih jezera se nalazi u Kanadi jer ondje dominira neulančani sustav otjecanja.
Najveće jezero na Zemlji je Kaspijsko jezero, čija površina iznosi 371 800 km², a najveća dubina iznosi 1025 m. Kaspijsko jezero je slano, čiji salinitet iznosi 13‰, zapravo je zatvoreno more. Na njegovim obalama nalaze se Kazahstan, Turkmenistan, Azerbajdžan, Iran i Rusija. Promet je razvijen, važan je izvor ribe za zemlje koje ga okružuju, a također je bogato rezervama nafte i prirodnog plina.
Trenutno se razina Kaspijskog jezera nalazi na povijesnom minimumu, smanjuje se za 7 centimetara godišnje, što je posljedica isparavanja. Znanstvenici sa Sveučilišta Texas razlog promjeni razine jezera vide u klimatskim promjenama, odnosno u globalnom rastu temperatura.
Saznanja do kojih se došlo 2002. godine, zahvaljujući obradi satelitskih podataka misije „Gravity Recovorey and Climate Expert“ (GRACE), odnose se na promjenu razine vode, te je uočeno kako od 1997. godine razina vode jezera neprestano opada. Najveći faktor ima isparavanje, koje je uzrokovano površinskom temperaturom iznad jezera, a koja se se iz godine u godinu povećava za oko 1C°.
Znanstvenici se nadaju kako se ovaj trend neće nastaviti, s obzirom na ulogu koje Kaspijsko jezero ima u gospodarskom smislu, ali i na brojne životinjske vrste koje ondje obitavaju.
A. B.
