Vikinškim dobom nazivamo razdoblje pohoda Vikinga koje traje oko 250 godina. Napad koji je prvi zabilježen dogodio se 793. godine na samostan Lindisfarne, a posljednji 1066. godine.
Pohodi Vikinga nisu bili isključivo pljačkaški, razvili su i najrazgranatiju trgovačku mrežu u Srednjem vijeku koja je spajala Istok i Zapad, te Sjever i Jug.
Pisani izvori o Vikinzima su najčešće pisma koja su pisali svećenici, redovnici ili kroničari, a živjeli su u mjestima koja su Vikinzi napali, te su u njima od svojih vladara tražili pomoć i zaštitu.
Jedini pisani spomenici koje su pisali sami Vikinzi bili su runski spomenici, čak nekoliko tisuća ih je sačuvano ispisano na stijenama.
Razlikujemo dva tipa brodova koje su pravili Vikinzi, one za ratovanje koji su bili uski i dugački, te one za trgovinu koji su bili stabilniji i široki, osim toga razvili su i brod drakar, brod bez palube, s ojačanim koritom i bez kobilice.
Znanstvenici su u zapadnoj Norveškoj otkrili plovilo za koje pretpostavljaju kako koje potječe iz vremena Vikinga ili Merovinga. Vikinško razdoblje trajalo je između 769. i 1066. godine, a merovinško između 570. i 800. godine.
Plovilo je otkriveno na grobnom humku, kobilica plovila duga je 13 metara, iako postoje pretpostavke kako samo plovilo ima veću dužinu za nekoliko metara, te da je njegova dužina zapravo 17 metara.
Knut Paasche iz Odjela za digitalnu arheologiju Norveškog instituta za istraživanje kulturne baštine izjavio je kako se zbog povijesnog razdoblja u koje je plovilo smješteno procjenjuje kako je ono starije od 1000 godina.
Samo mjesto otkrića nalazi se u blizini priobalne morske rute koja ima povijesnu važnost i vodi prema gradu Trondheimu.
Ostaci plovila pronađeni su uz pomoć georadara koji prodire duboko u zemlju i koristi geofizičku metodu kojom se uz pomoć radarskih impulsa dobivaju slike podzemlja.
A. B.
