Četkicu za zube koristimo za održavanje zubne higijene, a vlakna koja se nalaze na četkici obično su izrađena od najlona ili poliestera. U Indiji se za higijenu zubi koristilo posebno drvo azadirachta indica, dok su Arapi koristili biljku s antiseptičkim svojstvima, salvadora persica. Četkice koje nalikuju današnjima koristile su se u Kini još u 13. stoljeću, samo što su tada vlakna bila izrađena od životinjske dlake, a drška četkice od kosti. H. N. Wadsworth je 1857. godine u SAD-u patentirao četkicu, te započeo s masovnom proizvodnjom. 1938. godine DuPont je životinjsku dlaku na četkici zamijenio s najlonskim vlaknima, a prva električna četkica je napravljena 1959. godine.
U današnje vrijeme španjolski znanstvenici rade na razvoju pametne četkice koja će imati mogućnost detektiranja simptoma određenih bolesti, te na taj način i spriječiti preuranjenu smrt kojoj se uzrok srčane bolesti.
Četkica radi na način da u slini mjeri razinu natrija, jer tijekom srčanog udara, zbog toga što krvni ugrušak blokira protok krvi krvne žile ili arterije koje srce opskrbljuju krvlju, razina natrija se povećava. Ovakvi podaci omogućiti će dijagnozu problema na vrijeme, te spriječiti njegove posljedice. Četkica prepoznaje promjene koje se događaju u organizmu, a upućuju na moguće zatajenje srca.
Alvaro Marco del Castillo, kardiolog, koji sa timom znanstvenika radi na izradi takve četkice, izjavio je kako će zahvaljujući informacijama o broju otkucaja srca, krvnom tlaku i uzorcima sline biti moguće spriječiti razvoj opasnih bolesti, ali i upozoriti pacijente na njihovo zdravstveno stanje, te ih potaknuti na zdraviji način života.
A. B.