Robot je zamišljen kao uređaj koji pomaže i olakšava čovjeku njegove svakodnevne aktivnosti. Sam naziv „robot“ prvi puta koristi Karel Čapek u svojoj drami „R. U. R.“ iz 1920. godine, a prvi sastavljeni roboti su „Scart“ iz Amerike i „Maša“ iz Sovjetskog Saveza. Prvi hrvatski robot sastavljen je 1966. godine, a sastavio ga je ing. Branimir Makanec u suradnji s ostalim stručnjacima.
Danas se robotika najviše primjenjuje u automobilskoj industriji, međutim s vremenom nalazi primjenu u sve više područja, tako i u medicini. Naime, operacijski postupak koji bi inače trajao dva sata, robot izvodi za samo dvije i pol minute, a radi se o zahvatu bušenja lubanje. Prema tome se zaključuje kako robot može izvoditi i složenije operacije.
Robot je programiran na temelju podataka s CT snimki koje točno pokazuju gdje se nalaze živci i vene koje treba izbjegavati.
Uporabom robotike u medicini ima više prednosti poput skraćenog vremena samog zahvata, ali i troškova operacije, također, uklanja se faktor ljudske pogreške, jer takve pogreške mogu biti životno opasne po pacijenta ili sa sobom nositi dugoročne posljedice.
Pomoću prototipa robota za medicinske zahvate uspješno je obavljena operacija benignog tumora slušnih živaca.
Iako ljudi možda imaju otpor prema tome da ih operira robot, budućnost zasigurno nosi i napredak i primjenu robotike u medicini, a ona sa sobom i preciznost koja je nepogrešiva za razliku od ljudske. Ipak, trebamo biti svjesni kako je na prvom mjestu svakako zdravlje čovjeka i ukoliko dođe do potrebe za obavljanjem određenog operativnog zahvata zasigurno svatko priželjkuje najpozitivniji i najuspješniji ishod koji će mu omogućiti jednaku kvalitetu života, ukoliko to određena bolest ili stanje dopušta.
A. B.
