Gordon Cooper bio je jedan od prvih astronauta NASA-e sa mnogim rekordima koje je postavio tijekom svog boravka u svemiru. Nekoliko mjeseci nakon kubanske raketne krize, Cooper je u svibnju 1963. godine krenuo na svoju posljednju i najdužu misiju kružnog leta oko Zemlje u kapsuli Mercury. Tijekom te misije Zemlju je obišao 22 puta, a u svemiru je pilotirao ukupno 222 sata i snimio na tisuće fotografija.
Iako je javnosti bilo rečeno kako je svrha misije proučavanje efekta dugotrajnog boravka u bestežinskom stanju, pravi cilj misije bio je otkrivanje eventualnih nuklearnih raketa u blizini SADA-a.
Cooper je tijekom svoje misije imao pristup vrhunskoj opremi za pronalazak lokacija nuklearnih raketa, međutim primijetio je anomalije vode na području juga Kariba, i pomislio kako je riječ o olupini iz brodoloma. Uskoro je otkrio oko stotinu takvih anomalija, te ih fotografirao i zapisao njihove koordinate.
Copper je vjerovao da se radi o izgubljenoj floti Kristofora Kolumba, jednog od najpoznatijih istraživača.
Postoje pretpostavke kako je i sam Kolumbo gotovo dva desetljeća radio na tajnoj karti koja je vodila do blaga vrijednog milijarde dolara, skrivenog u podvodnim dubinama. Nakon misije Cooper je pokušao od svojih bilješki, fotografija i uz pomoć povijesnih podataka napraviti kartu.
Svoju tajnu čuvao je 40 godina, a lovci na blago smatraju kako Cooperova karta iz svemira ima veliku povijesnu vrijednost, ali i veliku pomoć u pronalasku lokacije i samog blaga Kristofora Kolumba jer je nastala na temelju podataka prikupljenih iz svemira uz pomoć vrhunske i precizne tehnologije.
Nakon odlaska u mirovinu Cooper je pokušao započeti lov na blago, ali nikada ozbiljno, barem koliko je s tim upoznata javnost.
Prije svoje smrti 2004. godine odlučio je nekoliko informacija podijeliti i sa svojim prijateljem Darellu Miklosu, koji je profesionalni lovac na blago i koji je obećao da će nastaviti njegovu misiju i pronaći blago u Karipskom moru.
A. B.
