U samo desetak sekundi strastvenog poljupca razmijenimo i do 80 milijuna bakterija! Ovu iznenađujuću činjenicu otkrilo je istraživanje nizozemskih znanstvenika. Novo otkriće u sezoni gripe i prehlade ne zvuči baš obećavajuće, a ni pretjerano higijenski.
Ipak, ako ćemo iskreno, prije ćemo dobiti gripu rukujući se s nekim nego ljubeći se. A usprkos tim silnim klicama, ljubljenje nam donosi mnogo više dobroga u odnosima s partnerom.
Ljubljenje nije samo oralna izmjena bakterija ili samo nešto romantično. Naša prva iskustva vezana za ljubav i sigurnost obično uključuju dodirivanje usnama kroz ponašanja koja nalikuju ljubljenju kao npr. dojenje ili hranjenje na bočicu, dudanje dude. Ovi rani podražaji stvorili su u mozgu djeteta vrlo važne neurološke poveznice kojima se ljubljenje povezuje s pozitivnim emocijama što će biti važno tijekom čitavoga života.
Naše su usne najizloženija erogena zona našega tijela. Za razliku od životinja ljudske su usne izbočene i opremljene osjetljivim živčanim završetcima tako da i najnježniji dodir šalje našem mozgu mnoštvo informacija što u nama izaziva jako dobar osjećaj.
Ljubljenje pokreće veliki dio mozga povezan sa senzornim informacijama, a magija poljupca je u tome što izaziva oluju u našem tijelu pokrećući neurotransmitere i hormone kroz cijelo tijelo što utječe na to kako se osjećamo i kako mislimo.
Ukodirano u poljupcu
Ako postoji „kemija“ između dvoje ljudi, poljubac može postaviti scenu za romansu. Kako? U strastvenom poljupcu, ljudi su fizički vrlo blizu, nos uz nos. Međusobno se upoznajemo putem osjetila mirisa, okusa i dodira. Sva ova osjetila šalju informacije našem mozgu i mi nesvjesno saznajemo mnoštvo podataka o drugoj osobi. U biti, prema mirisu druge osobe podsvjesno dobivamo informacije o njezinoj DNA. Čak je 59% muškaraca i 66% žena (istraživanje evolucijskih psihologa na State University of New York u Albanyju) prekinulo vezu u samom začetku zato što im se poljubac nije svidio. Poljubac je, u stvari, prirodin ultimativni test zbog kojega su nam najprivlačniji oni ljudi koji su nam genetski kompatibilni.
Istraživanje švicarskoga biologa Clausa Wedekinda otkrilo je da žene više privlači miris muškaraca koji imaju različit genetski kod za imunološki sustav u DNA poznat kao glavni histokompatibilni kompleks (MHC).
Smatra se da će djeca parova koji imaju različite kodove za borbu protiv bolesti imati jači imunološki sustav. Naravno da ne mislimo o roditeljstvu kada se prvi put ljubimo s nekim, ali naše tijelo 
misli i ljubljenje nam pomaže odlučiti hoće li se odnos dalje nastaviti. (Međutim, bitno je dodati da žene koje koriste kontracepcijske tablete pokazuju sklonost prema muškarcima sa sličnim genetskim kodom.)
Osim što nam omogućuje izbor prave osobe, ljubljenje ima i drugih prednosti. Ono pokreće niz živčanih podražaja između mozga i jezika, usana, mišića lica, kože. Milijarde malih živčanih veza prenose informacije po cijelom tijelu i stvaraju kemijske podražaje koji nam mijenjaju raspoloženje. Nabolje.
Strastveni poljubac može izazvati lučenje dopamina, neurotransmitera koji je povezan s osjećajem žudnje. Luči se oksitocin, poznat kao hormon ljubavi, koji potiče osjećaj bliskosti i privrženosti kao i adrenalin koji potiče rad srca i pojačava znojenje.
Počinje se izlučivati i kortizol, hormon stresa da bi se smanjila nelagoda.
Krvne žile se šire, disanje postaje dublje, obrazi se zarumene, a puls ubrzava.
Ljubljenje izaziva osjećaj sličan zaljubljenosti. Tako može predstavljati početak nove romanse, ali i učvrstiti veze koje dijelimo s članovima obitelji i prijateljima.
Poljupci dolaze u niz različitih varijanti i mogu biti dobro sredstvo komunikacije jer mogu prenijeti ono što riječi ne mogu.
