– samostalno čitanje ostvaruje se: kao samostalni domaći rad, kao faza o-o procesa koja prethodi samostalnoj interpretaciji
– uz samostalno čitanje mogu se dati pitanja i zadaci koji usmjeravaju učenika prema određenim problemima – to je tzv. usmjereno čitanje teksta
– odnos učenika prema pročitanom tekstu, doživljaj teksta i stupanj razumijevanja teksta utvrđuje se: orijentacijskom anketom, kontrolnim zadacima na nast. listićima, orijentacijskim razgovorom, samostalnim pismenim sastavcima analitičkog i stvaralačkog karaktera
– u orijentacijskoj anketi postavljaju se pitanja otvorenog tipa koja individualiziraju odgovore
– odrednice sati samostalnog rada učenika: organizacija samostalnog rada (pripremanje), izvođenje, usustavljivanje rezultata rada – faza samostalni rad učenika na satu traje oko 25 minuta
– sat sam. rada ostvaruje se frontalnim (uvodna faza), grupnim radom, radom u parovima, individualnim radom (faza samostalnog rada učenika)
– taj tip sata pretpostavlja čvrstu vezu domaćeg rada učenika i nastavnog rada; a primarno mjesto pripada zadacima istraživačkog karaktera
– istraživački zadaci obuhvaćaju: samostalno stvaranje plana istraživanja, postavljanje hipoteze, izbor metode, traženje argumenata, sređivanje podataka, uopćavanje, izricanje sudova
– učenička samostalnost u radu može biti djelomična i potpuna
– takav sat povećava spoznajnu sposobnost učenika, osposobljava učenika za samoobrazovanje, upoznaje učenika s metodama i tehnikama intelektualnog rada, razvija stvaralačke sposobnosti učenika
- sat – koncert – literarno-glazbeni sat u kojem se smjenjuju literarne i glazbene dionice, tako se ostvaruje najviši stupanje emocionalne atmosfere; najčešće se lirska poezija povezuje s glazbom
– glazbeni sadržaj može s lirskom pjesmom korespondirati na tematsko-motivskoj ili emocionalnoj razini
– kada se upoznaje epoha, prvo se upoznaju književna djela iz epohe, a zatim se organizira sat-koncert na kojem učenici slušaju reprezentativna glazbena djela tog razdoblja
- sat – dramski spektakl – dramsko djelo se na njemu ostvaruje kao teatarski čin učenika koji su za to posebno pripremljeni pod vodstvom nastavnika; u interpretaciji dramskog djela sat-dr. spektakl najčešće je zaključni sat
– interpreti se mogu izabrati na satima prije sata-dramskog spektakla, pri pokušajima interpretativnog čitanja dram. teksta izdvajaju se učenici koji pokazuju sposobnost scenskog govora
– sat se može organizirati i da profesionalni glumci posjete školu i izvedu pojedine dramske slike, a može se temeljiti i na televizijskoj, filmskoj, radijskoj prezentaciji dramskog djela
- kino – sat – film se uključuje u o-o proces kao nastavno sredstvo i kao umjetnički sadržaj
– strukturne jedinice sata: motiviranje učenika za gledanje filma, gledanje filma, interpretacija filma, uopćavanje
- televizijski sat
- radijski sat
- sat – seminar
- kviz – sat
* prema stupnju obvezatnosti:
- obvezni glavni sat
- fakultativni
- izborni sat
* sat lektire, sat izvanrednog čitanja, njegove podvrste:
- uvodni sat
- sat reklamiranja knjiga
- sat produbljivanja shvaćanja o pročitanim djelima
- sat anotiranja i recenziranja
6. ODNOS NASTAVE JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI PREMA OSTALIM PREDMETIMA
ODNOS NASTAVE KNJIŽ. I JEZIKA
– u nastavi jezika i književnosti inzistira se na načelu jedinstva
– lingvistika se zalaže za spoznavanje jeziak u njegovoj funkciji, tj. osobine jezika treba proučavati na tekstu ili razgovoru – zato metodičari zahtijevaju da se nastava jezika i knjiž. izvodi kao jedinsteni predmet
– u modernoj nastavi knjiž. napušta se tradicionalni sustav – Težak, Brigljević i Brabec afirmiraju induktivnu metodu, a kao ishodište im služi beletristički tekst i raznovrsni tipovi govornih situacija – nastavu gramatike povezuju s nastavom izražavanja
– nastava jezika i nastava knjiž. su u uzajamnom odnosu, upotpunjuju se i prožimaju, međusobna im se suradnja očituje u području nastave gramatike, stilistike, interpretacije i nastave izražavanja
ODNOS NASTAVE KNJIŽ. I OSTALIH UMJETNOSTI
– u pojedinim razdobljima umj. područja međusobno se dodiruju i prožimlju
- romantizam – želi muzikalizirati pjesnički govor, ističe kolorističke efekte
- simbolizam – poeziju svode na zvukovnu ekspresiju, teži se sjedinjavanju poezije i glazbe
- roman struje svijesti – muzikalizacija romana, muzička struktura
* osnovnoškolski udžbenici – obrada knjiž. djela povezuje se s likovnim ostvarenjima
* srednjoškolski udžbenici – knjiž. se povezuje s ostalim umjetnostima i tako dobiva svoje teoretsko i povijesno određenje
– u suvremenoj se nastavi učenici upoznaju s ostvarenjima iz svih područja umjetnosti – najčešće se primjenjuje tematsko povezivanje umjetničkih područja (pronalaze se književna, glazbena i likovna ostvarenja koja su inspirirana istom temom)
– knjiž. djela inspiriraju skladatelje i slikare, a knjiž. stvaratelji pronalaze inspiraciju u glazbenim i likovnim djelima
