Petar Zoranić, Planine – pripreme za maturu
Obrazovna postignuća prema Ispitnom katalogu za džavnu maturu: Interpretirati: Petar Zoranić, Planine
- književno razdoblje: renesansa
- autobiografski pastoralni roman u prozi i stihovima
- napisan 1536., tiskan 1569.
- posvećen kninskom kanoniku Mateju Matijeviću
- sastoji se od 24 poglavlja
Petar Zoranić, Planine – pripreme za maturu
Sažetak
Putovanje započinje s vilom Zoricom u koju je bio zaljubljen mladić Žiljbil, kojega su bogovi pretvorili uljiljan (žilj = ljiljan), a on je u grbu Zoranića. Vila mu predloži da pođe u planine, kako bi pronašao biljku koja će ga izliječiti od ljubavne boli.
Nakon što je napustio Zoricu, vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. Zoran kreće u planine, no nakon nekog vremena put mu prepriječi sedmoglava neman. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. Vila mu priča o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu.
Drugog, trećeg i četvrtog dana Zoran je u društvu pastira, s njima pjeva, razgovara, pomaže im i zabavlja se.
Petog dana Zoran kreće na istok prema Dinari. Nailazi na pastire koji čuvaju svoje stado od vukova. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranić na ovaj način poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Kasnije Zoran susreće vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Kasnije on zaspe i sanja “Perivoj od Slave“.
U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i kreće kući. Uputivši se niz goru, susreće vilu Krku, Dinarinu kćerku. Ploveći njenom lađom, razgleda Knin, Skradin i Šibenik. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) i groba Jurija Divnića, ninskog biskupa, čiji grob kite pastiri. Poklonivši se nad njegovim grobom, Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. Jeronimom i biskupom Divnićem. Zoran im obećava da će se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put božje ljubavi. Vizija nestane, a pjesnik se odmori na svojoj bašćini.
Značajke
prvi roman u hrvatskoj književnosti
najdomoljubnije renesansno djelo zato što:
- promiče hrvatski jezik
- potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine
- potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost)
- promiče svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika, književnosti i kulture
- kori odnarođivanje
Petar Zoranić, Planine – pripreme za maturu Uzori
Jacopo Sannazzaro
Planine su nastale po uzoru na roman Arkadija Jacopa Sannazzara (Arcadia 1504.) – pastirski roman u stihu i prozi u kojem se opisuje sretan život pastira daleko od ratova i suvremenih događanja u zemlji sna u kojoj se plače samo zbog neuzvraćene ljubavi.
Planine su “rasuta bašćina” poprište neprestanih borbi i tragedija gdje svakodnevno stradavaju stada i pastiri, a posljednji preživjeli pastiri čuvaju, iz poštovanja prema baštini, ostatke stada .
Dante Alighieri
- pjesnik kao glavni lik, pripovijedanje u 1. licu: Zoran (Planine), Dante (Božanstvena komedija)
- pjesnik na svom putu ima vodilju: vila Milost (Planine), Beatrice (Božanstvena komedija)
- motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe: dolazak do Vražjih vrata odakle Zoran gleda kroz čarobni kamen u paklenu propast (Planine), pakao (Božanstvena komedija)
- književni i jezični uzor: sv. Jeronim – smatrao se tvorcem glagoljice, samim tim i začetnikom hrvatske književne tradicije (Planine), Vergilije, simbolizira početak talijanske (rimske) kulture (Božanstvena komedija)
- namjera: Zoran se želi izliječiti od ljubavne boli (Planine), Dante se želi pročistiti od grijeha (Božanstvena komedija)
Tipovi izražavanja u romanu
- pjesnička poslanica (posveta Mateju Matijeviću)
- novele tj. pripovijesti (autorsko pripovijedanje, pastirske pripovijesti, pripovijesti vila)
- petrarkistička lirika (ljubavne pjesme )
- bukolička lirika (pastirske pjesme )
- političke pjesme (“prepjev” Marulićeve “Molitve suprotiva Turkom”)
Srednjovjekovni elementi
- alegoričnost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja
- alegoričnost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje
- alegorično putovanje predstavlja čovjekov život
- temeljno alegorično značenje djela – važnost moralnog usavršavanja; čovjek u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima teži; na svom putu k zrelosti, čovjek se čisti od grijeha mladosti
Renesansni elementi
- glavni lik Zoran oblikovan je prema samom autoru
- česti upadi Turaka (aktualnost)
- realni geografski predjeli kojima Zoran putuje
- opisivanje vlastitih osjećaja (ljubavna bol)
- opisivanje prirode i stvarnog života
- angažirani stav o društvenim i političkim problemima svoga vremena
- svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku
- afirmacija čovjekovih duhovnih i stvaralačkih sposobnosti
- svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj. Marulić)
- književno djelo omogućava spoznaju dobra i zla i vodi čovjeka moralnom usavršavanju