Rečenično ustrojstvo pripreme za maturu
Obrazovni ishodi prema Ispitnom katalogu za državnu maturu: analizirati rečenično ustrojstvo
PREDIKAT
– glavni dio rečenice, otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima, izriče se glagolom u nekoj glagolskoj osobi (licu) i vremenu ili načinu
- glagolski predikat izriče se glagolom u nekoj glagolskoj osobi ili glagolom nadopunjenim infinitivom (ako se rečenicom izriče da se nešto mora ili treba i sam infinitiv može biti predikat)
- imenski predikat izriče se glagolom biti u nekoj glagoskoj osobi i vremenu ili načinu te imenskom riječju (imenica, zamjenica, pridjev, broj) u nominativu. Glagol biti naziva se spona ili kopula. (Ja sam maturant. To je bio on. Bit ću prvi. Mi smo najbolji.)
dopuna sponi može biti i prilog, genitiv ili prijedložni izraz (To je normalno. Nisam bez mana.) Rečenično ustrojstvo pripreme za maturu
SUBJEKT
– izriče vršitelja radnje, izriče onoga koji nešto radi ili ima neko svojstvo, mjesto mu otvara predikat
izriče se:
- imenicom u nominativu (Praznici još nisu počeli.)
- zamjenicom u nominativu (Nitko ništa nije rekao.)
- pridjevom u nominativu (Uporni uspijevaju.)
- brojem u nominativu (Prvi može odahnuti.)
- infinitivom – taj se infinitiv može zamijeniti imenicom (Nije važno pobijediti.)
- subjekt u rečenici može biti neizrečen – kada iz glagola možemo zaključiti tko je vršitelj (Došli su.)
- rečenica može biti i besubjektna – kada je teško imenovati subjekt, kada je subjekt nepoznat ili ga nije važno isticati (Tiho je. Šuti se.)
OBJEKT
– izriče predmet na koji prelazi glagolska radnja ili u vezi s kojim se radnja obavlja, mjesto mu otvara predikat, odgovara na padežna pitanja (osim za nominativ i vokativ)
- izravni objekt – mjesto mu otvara prijelazni glagol.
izriče se:
- imenicom u akuzativu (Obukao je kaput. Pozvao sam prijatelja.Volim jesti voće.)
- zamjenicom u akuzativu (Volim te. Pozdravi ga. Nađi ih.)
- dijelnim (partitivnim) genitivom – genitiv kojim se izriče djelomičnost, dio nečega (Hoćeš li kolača? Pojeo sam torte.)
Dijelni se genitiv može zamijeniti akuzativom.( Hoćeš li kolač? Pojeo sam tortu.)
Neizravni objekt – mjesto mu otvara neprijelazni glagol
izriče se imenicom ili zamjenicom u:
- genitivu (Sjetio sam se ljeta. Stidjela sam se laži. Sjetio sam ga se. )
- dativu (Veselim se praznicima. Martini se svidio film. Pišem joj. Prijetili su nam.
- lokativu (Razgovarali smo o prijateljstvu. Maštam o putovanju.Često razmišljam o njoj.)
- instrumentalu (Ponosim se znanjem. Njime sam se proslavio.)
- akuzativu s prijedlogom (Zaljubio sam se u glazbu. Ona je za mene najvažnja stvar u životu.)
ATRIBUT
– dopuna imenici
- pridjevski atribut: izrečen pridjevom, zamjenicom ili brojem i slaže s imenicom u rodu, broju i padežu- sročni atribut (Sivi oblaci nadvili su se nad uspavanim gradom. To je bio moj prvi poljubac.)
- imenički atribut: izrečen imenicom koja se s imenicom koju nadopunjava ne slaže u padežu – nesročni atribut. Najčešće je u genitivu. (Sivi oblaci nadvili su se nad ulicama grada.)
APOZICIJA
– dopuna imenici
iziče se imenicom koja se s imenicom koju nadopunjava slaže u padežu (Pjesnik Dragutin Tadijanović rođen je u selu Rastušju.)
PRILOŽNE OZNAKE
– dopuna predikatu, izriču okolnosti radnje Rečenično ustrojstvo pripreme za maturu
Vrste priložnih oznaka
priložne oznake mjesta
odgovaraju na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?
izriču se:
- mjesnim prilogom (Ovdje svašta mogu naučiti.)
- imenicom: u dativu (Idem kući.)
- u instrumentalu (Šetam gradom.)
- prijedložnim izrazom (U snovima je sve moguće. Vidimo se na maturi.)
priložne oznake vremena
odgovaraju na pitanja: kada? otkada? dokad?
izriču se:
- vremenskim prilogom: (Sada mi je sve jasno. Nikad ne reci nikad.)
- imenicom: u instrumentalu (Godinama se trudim shvatiti djevojke.
- glagolskim prilogom: (Umorio sam se noseći ovo teško breme. Došavši, pozdravio je sve nazočne.)
priložne oznake načina
odgovaraju na pitanja: kako ? na koji način?
izriču se:
- načinskim prilogom: (Sve sam dobro naučila.)
- prijedložnim izrazom: (Pogledala me je sa smiješkom.)
- glagolskim prilogom: (Gledao me je smješkajući se.)
priložne oznake uzroka
odgovaraju na pitanje: zašto?
izriču se:
- prilogom: (Zato se naljutio.)
- prijedložnim izrazom: prijedlozi zbog, od, iz +imenica u genitivu (Učim zbog znanja. Pjevam iz zadovoljstva. Blistam od sreće.)
priložne oznake namjere
odgovaraju na pitanje: s kojom namjerom ili svrhom?
izriču se:
- prijedložnim izrazom: prijedlozi po, za , na + imenica u akuzativu (Dođi po knjigu. Učim za sebe.)
- prijedlog radi + imenica u genitivu (Učim radi znanja.)
priložne oznake pogodbe
odgovaraju na pitanje: pod kojim uvjetom?
izriču se:
- imenicom u instrumentalu (Polaganjem mature omogućit ću si nastavak školovanja)
- prijedložnim izrazom: prijedlozi bez, uz, pod + imenica u genitivu, akuzativu, instrumentalu (Uz malo muke položit ću sve ispite. Sve bi mi bilo teže bez pomoći prijatelja.)
- glagolskim prilogom: (Razmišljajući o tome, mnogo ćeš postići.)
priložne oznake posljedice Rečenično ustrojstvo pripreme za maturu
odgovaraju na pitanje: s kojom posljedicom?
izriču se:
- prijedložnim izrazom: do + imenica u genitivu (Trudit ću se do pobjede.)
priložne oznake dopuštanja
odgovaraju na pitanja: unatoč čemu? umjesto čega?
izriču se:
- prijedložnim izrazom: unatoč, usprkos + imenica u dativu (Uspio sam usprkos sumnjama.)
priložne oznake količine
odgovaraju na pitanja: koliko ? koliko puta?
izriču se:
- količinskim prilogom (Previše se zabavljam, a premalo radim.)
- skupom riječi (Ponavljao sam to više puta. Državna će matura trajati samo nekoliko dana.)
Rečenično ustrojstvo pripreme za maturu