Sadako hoće živjeti Karl Bruckner
Bilješke o piscu:
[raw]Austrijski pisac Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Iako se pripremao za trgovački zanat, radio je i kao tehničar, prodavač novina, čuvar garaža. Otkriva slikarsku nadarenost, piše i svoju prvu pjesmu, odlazi u Brazil, ali u domovinu se vraća 1938. godine, kad je unovačen u njemačku vojsku. Nakon rata objavljuje crtice za novine, a poslije tri romana za odrasle, piše i svoju prvu knjigu za mladež, „Dijamant Tobije Ambergera“, o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu, a potom knjigom „Pablo, Indijanac“ postiže i opća priznanja i pohvale. Više je puta nagrađivan nagradama kao najbolji pisac za mladež, a s 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika postiže svjetsku slavu. Najpoznatije djelo Karla Brucknera, roman Sadako hoće živjeti, prvi je put objavljen 1961. godine.[/raw]
Vrsta djela:
Povijesni roman
Mjesto radnje:
Hirošima – obala rijeke Ote, gradilište Micubiši, vojarna, trgovačka četvrt, kuća Sasakija, kuća gospođe Kumakihi, stari dvorac, željeznički kolodvori, Koi i Hirošima, park Hijiyama, ured za živežne namirnice, vijećnica, lučka četvrt, daščara, obitelji Sasaki, crna burza, Šibutina radnja, bolnica, zračna baza na otoku Tinian.
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Vrijeme radnje:
1945. – 1947. i 1955. godina
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Tema:
Razaranje Hirošime atomskom bombom i tragične posljedice njezinih
stanovnike.
Osnovna misao:
Nikad više se ne smije dogoditi Hirošima.
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Kompozicija djela:
Uvod – Saznajemo za rat između Japana i SAD-a.
Zaplet – SAD se spremaju baciti atomsku bombu na Hirošimu.
Vrhunac – Ljudi umiru od posljedica atomske bombe.
Rasplet – Kraj rata i primirje između Japana i SAD-a.
Završetak – Sadako umire od gama zračenja.
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Bilješke tijekom čitanja:
-U početku romana upoznajemo djevojčicu Sadako, njezinog brata Šigea te Kenjija Nišioku, starca kojemu je mornarica oduzela čamac.
– U srpnju 1945. godine u Japanu vlada glad i stroga ratna štednja.
– Ljudi dobivaju jesti u malim količinama.
– Šigeo i Sadako su dobivali jesti u većim količinama jer im je otac radio u
vojsci.
– Kad je atomska bomba pala na Hirošimu, Šigeo je ronio u jezeru,
aSadako je bila na obalite ju je vjetar što ga je prouzročila atomska
bombabacio na tlo, ali je ona nekim čudom preživjela.
– Kada su u bolnici Sadako posjetili roditelji i brat,brat joj je rekao da
mora raditi ždralove i da će, kada napravi tisućitog ždralaozdraviti.
– Na žalost tako nije bilo.
– Sadako je uspjela načiniti čak 990 ždralova i falilo ih je još samo deset,
međutim Bog je odredio njezinu sudbinu – smrt.
– Nije joj dozvolio da načini još samo deset ždralova.
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Kratki sadržaj:
Godine 1945. još traje rat između Japana i SAD-a. Amerikanci snimaju Hirošimu. Stanovnici Hirošime se zbog toga ne zabrinjavaju jer ni ne slute što im se sprema. Šigeo i njegova sestra Sadako traže način da prežive i ubiju vrijeme. Događaju im se razne zgode i nezgode, sve dok im se dana 6. kolovoza 1945. život nije preokrenuo. Toga dana je na Hirošimu bačena atomska bomba. Od tada oni i njihovi roditelji žive u teškim uvjetima. Polako se život normalizirasve do 1955. godine, kad će se osjetiti sva podmuklost djelovanja atomske bombe. Te godine je Sadako nakon jedne štafetne biciklističke utrkeoboljela od gama zračenja. Ne znajući da je smrtno bolesnaželi napraviti tisuću ždralova od papira vjerujući da će tako ozdraviti. Kad je napravila devetsto devedesetog ždralaživot joj se ugasio. Njoj u spomen japanski učenici podigli su spomenik.
Sadako hoće živjeti Karl Bruckner Analiza likova:
Sadako Sasaki
Bucmasta četverogodišnja djevojčica. Bila je vesela: “Klicala je od veselja uživajući u ovoj novoj igri” i rat je nije mnogo zabrinjavao. Jedva je preživjela eksploziju atomske bombe: “…zračni pritisak ponio ju je poput klupka papira…Haljinica joj se pretvorila u krpe. Tijelo joj je bilo krvavo, izgrebeno. Jecala je. Ali živjela!”. Bila je tvrdoglava i uporna: “To bi dijete svojom upornošću moglo zaista i najstrpljivijeg čovjeka baciti u očaj. Ali smiješan način na koji je Sadako, praveći se uvrijeđenom, napućila donju usnicu, zvučio je pomirljivo” i lako bi se uvrijedila. Nekad je znala biti nestrpljiva: “…psovala je na tromu prethodnicu…”. Želja da ozdravi i napravi tisuću ždralova bila je jaka, ali ipak ne dovoljno: “Djevojka Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedesetoga ždrala iz papira. Smrt je dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju.” Na kraju su je ubile gama zrake.
