Svi znaju da su pojedine biljne i životinjske vrste na rubu izumiranja. No, nova istraživanja otkrivaju zaista alarmantne činjenice: čak jedan milijun vrsta mogao bi uskoro nestati, neke vrste već u sljedećih nekoliko desetljeća! To znači da bi svaka osma biljna ili životinjska vrsta mogla izumrijeti.
Znanstvenici su do ove brojke došli sveobuhvatnom analizom oko 15.000 studija koje su istraživale bioraznolikost, klimu, zdravlje eko sustava, a koje su provedene u zadnjih 50 godina. Tijekom tog vremena, ljudska se populacija udvostručila, povećavši se s 3,7 milijardi 1970. na 7,6 milijardi danas.
Međunarodna znanstveno-politička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, ili IPBES, u svojem je istraživanju objavljenom 6. svibnja 2019. zaključila da stopa izumiranja vrsta raste od deset do stotinu puta brže od prosječne stope izumiranja zahvaljujući utjecaju čovjeka.
Međunarodna skupina, koja ima 132 zemlje članice, uključujući SAD, objavit će svoje potpuno izvješće od 1500 stranica za otprilike šest mjeseci.
Izvješće sadrži mnoge druge otrežnjujuće brojeve: ugroženo je više od 40 % vrsta vodozemaca zajedno s 33 % morskih sisavaca, 33 % morskih pasa i koralja za izgradnju grebena i 10 % kukaca. Trenutno je stopa izumiranja globalnih vrsta deset do stotinu puta brža od prosječne stope izumiranja tijekom posljednjih 10 milijuna godina. I ako se utjecaj čovjeka na prirodu nastavi, stopa izumiranja nastavit će se ubrzavati, navodi se u izvješću.
Pet načina na koje ljudi ubrzavaju gubitke
1. Sve manje životnog prostora
Glavna je prijetnja vrstama na Zemlji gubitak staništa, navodi se u izvješću. Oko 75 % staništa na Zemlji ozbiljno je izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Od 1992. godine urbana su područja porasla za više od 100 %.
Na drugim mjestima poljoprivredna područja za proizvodnju hrane za rastuću svjetsku populaciju zauzela su nekadašnje šume, močvare i travnjake.
U izvješću se navodi da je 85 % močvarnih područja izgubljeno od 1700. do 2000. godine, a da šume sada pokrivaju samo 68 % područja koje su pokrivale u predindustrijskim vremenima. Štoviše, proizvodnja usjeva za hranu porasla je za 300 % od 1970. godine, a u svjetskim tropskim područjima poljoprivredna zemljišta povećala su se za 100 milijuna hektara od 1980. do 2000. godine dok se u Srednjoj Americi stočne farme proširile su se na šumska područja.
2. Prekomjerni izlov oceana
I u oceanima najveći je problem gubitak staništa. Oko 66 % površine oceana promijenjeno je ljudskim djelovanjem, navodi se u izvješću. Najveća prijetnja morskim stvorenjima prekomjerno je iskorištavanje. Industrijski ribolov zauzima više od 55% površine oceana, a oko 33% ribe izlovljava se na neodrživim razinama.
Najviše se izlovljavaju atlantski iverak, tuna i sve vrste morskih pasa. Ostale vrste, kao što su dupini i glavate želve budu nehotice ulovljene u ribarske mreže.
3. Nedovoljno brzo rješavanje klimatskih promjena
Svijet se od predindustrijskih vremena u prosjeku zagrijao za oko 1 stupanj Celzijusa. To zagrijavanje povezano je s učestalošću i intenzitetom ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave, požari i suše, kao i s porastom mora i promjenama u kojima se vrste distribuiraju širom svijeta. I zagrijavanje oceanske vode također smanjuje količinu ribe koja se može izlovljavati na održiv način, bez dugotrajnog oštećenja populacije.
Promjene u iskorištavanju zemljišta također su povezane s klimatskim promjenama: iskrčivanje zemljišta, proizvodnja usjeva i uporaba gnojiva trenutno čine oko 25 % svjetskih emisija stakleničkih plinova. Tri četvrtine tih emisija potječe od proizvodnje hrane životinjskog podrijetla. Kao rezultat smanjenja raznolikosti, neke tropske šume ispuštaju više ugljičnog dioksida u atmosferu nego što ga apsorbiraju.
4. Nastavak zagađivanja okoliša
Među najgorim je zagađivačima plastika u morima, koje je deset puta više nego 1980. i pogađa najmanje 267 vrsta, uključujući 86 % morskih kornjača, 44 % morskih ptica i 43 % morskih sisavaca.
Plastika, osobito mikroplastika, može se naći i u tlu, ali i na vrhovima planina. I ostale vrste zagađenja još uvijek predstavljaju problem, uključujući neobrađeni urbani i ruralni otpad, rudarski i poljoprivredni otpad i izlijevanje nafte.
5. Otvaranje putova za invazivne vrste
Zahvaljujući globalnoj trgovini i putovanjima, ljudi su donijeli invazivne vrste na ranjiva područja širom svijeta: u 21 zemlji s najdetaljnijim zapisima, broj invazivnih vrsta po zemlji povećao se za oko 70 % od 1970. godine, navodi se u izvješću. Ti osvajači ne samo da se natječu s autohtonim vrstama za vodu i druge resurse, nego također mogu istrijebiti brojne domicilne životinje ili biljke.
Ipak postoji nada …
Ljudi još uvijek mogu usporiti gubitak vrsta, ističu znanstvenici. Ulaganja u očuvanje od 1996. do 2008. već su smanjila rizik izumiranja sisavaca i ptica u 109 zemalja za 29 %. No, spašavanje više vrsta zahtijevat će promjene u ponašanju ljudi, uključujući i promjene načina trošenja energije, hrane i vode te iskorištavanja zemlje i tehnologije.
