Koralji su životinje koje nalazimo u morskim vodama, a žive i na dubini od 6000 metara. Razlikujemo vrste koje žive pojedinačno i vrste koje žive u kolonijama, one koje žive u kolonijama grade grebene. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.
Koralji su u gotovo jednakom broju rasprostranjeni u dubokim i u plitkim vodama. Ono što je neobično je način na koji žive koralji u dubokim vodama i to na dubinama od čak 6000 metara. Razvili su alternativne načine kako dobiti potrebne hranjive tvari, a to je hvatanje sitnih organizama koje nosi morska struja. Ne ovise niti o sunčevoj svjetlosti niti o toploj morskoj vodi.
Koralji su pronađeni čak i u dubokim vodama Antarktika.
Koralji mogu biti žute, crvene, crne, ljubičaste i narančaste boje. Iznimno su osjetljivi na zagađenja i na promjene temperature zbog globalnog zatopljenja. Zagađenja se obično odnose na radioaktivni otpad koji se odlaže u dubinama oceana.
Njihova veličina se razlikuje od iznimno malenih poput zrna riže, zatim kolonije koje imaju oblik stabla i visoke su do 10 metara i veliki koraljni grebeni koji imaju dužinu od čak 40 kilometara.
Nažalost, upravo zbog sve većeg zagađenja, Veliki koraljni greben koji je jedno od svjetskih čuda, nalazi se na popisu svjetske baštine UNESCO-a i najveća je živa cjelina na našem planetu jednostavno umire. Naime, zbog povećanog zagađenja nestale su alge, što je dovelo do tzv. procesa „izbjeljivanja“, što znači da je prestala simbioza između algi i koralja, a sam koralj odumire i ostaje samo bijeli kostur. Nažalost, vrijeme kada se taj proces širi sve je kraće; 1998. godina, 2002. godina, 2016. i zatim 2017. godina, s jednom razlikom da je procesom sada zahvaćeni središnji dio koralja, niti sami znanstvenici nisu previše sigurni hoće li se ikada više oporaviti.
Na količinu zagađenja mora možemo svi utjecati, te je prijeko potrebno biti svjestan da svako zagađenje šteti nekom drugom obliku života.
A. B.
