Neutronska zvijezda je kompaktna zvijezda čija težina ovisi o pritisku slobodnih neutrona, one su zapravo ostaci zvijezda koje su došle do kraja svoga evolucijskog puta, nastale su iz nekih od najmasivnijih zvijezda našeg sustava koje su četiri do osam puta veće od Sunca.
Nakon eksplozije koju nazivamo supernova, jezgra ostaje netaknuta, ali bez proizvodnje nuklearne fuzije, dok se njezini vanjski dijelovi izbacuju u svemir. Sastav jezgre je do sada nepoznat, a pretpostavllja se kako se sastoji od neutronske supertekućine ili nepoznate tvari. Upravo zbog gustoće protoni i elektroni se spajaju u neutrone, po čemu je i dobila naziv.
Sudar dvaju neutronskih zvijezda dogodio se prije 130 milijuna godina u galaksiji NGC 4993, u sazviježđu Hidra.
Međutim, galaksija je toliko udaljena od Zemlje, da su gravitacijski valovi detektirani tek u kolovozu, u gravitacijskom opservatoriju LIGO i Virgo interferometar u Italiji, koji su zabilježili pojavu gama zračenja.
Dr. Kate Maguire s Queen’s University Belfast, izjavila je da su znanstvenici uz pomoć najvećih svjetskih teleskopa utvrdili kako su zbog sudara dvaju zvijezda velikim brzinama raspršeni elementi poput zlata i platine, što pridonosi saznanjima o načinu nastajanja elemenata koji su teži od željeza, a utvrđeno je i Einsteinovo zakrivljavanje prostora na djelu. Energija koja je oslobođena prilikom sudara može se usporediti s energijom koju ima 1000 supernova.
Rezultati su objavljeni u časopisima poput „Nature Astronomy“, „Physical Review Letter“, „Nature“…
A. B.