„The New Scientist“ objavio je vijest o tome kako su znanstvenici na pragu dokazivanja o postojanju nove vrste leda, koja bi bila 18. poznata vrsta. Radi se o ledu koji bi bio relativne niske mase. Naime, tijekom opadanja temperature u ledu koji se smatra „normalnim“, dolazi do formiranja heksagonalne kristalne strukture. Ukoliko se radi o drugačijim uvjetima koji ovise o tlaku u višim sferama atmosfere i temperaturi, oblik može biti i kubni. Dva navedena oblika leda su jedini koji se javljaju u prirodi.
Ukoliko se voda smrzava na temperaturama koje su više, struktura leda je gušća nego što je to slučaj kod leda kakvog poznajemo, a ako se voda smrzava na nižim temperaturama, struktura postaje sve rjeđa dok ne postane toliko lagana da je više nalik zraku.
U prirodi razlikujemo dvije vrste leda s malom gustoćom, a to su fulereni i zeolitski led. Fulereni imaju gustoću od 80% običnog leda, a imaju oblik poliedara koji su u kuglastoj strukturi. Zeolitski led ima gustoću između 50% i 90%, a podsjeća na mineralnu strukturu zeolita. Kristalna struktura zeolitnog leda ima oblik poput tornja izgrađenog od lego kockica, što ga čini zanimljivim.
Nakon što su znanstvenici provjerili oko 300 nanostruktura, uvidjeli su pravilo po kojemu je sav led čija je gustoća tako mala da više nalikuje zraku, bio stabilan oko apsolutne nule, a kako je temperatura rasla postajao je sve nestabilniji.
Najrjeđa struktura se može složiti s molekulama vode u obliku čvorova i šipki, te je na kraju dobiven oblik koji je nalikovao dvorcu kakav viđamo u bajkama. Znanstvenici trenutno rade na stvaranju uvjeta za nastanak ovakvih struktura leda, a to su niski tlak i temperatura, a trenutno je u fazi kompjuterski dokazanih modela.
Ovakva otkrića mogu pomoći razumijevanju u kakvim se sve oblicima voda može pronaći na egzoplanetima.
A. B.