Zbog koštanog oklopa krokodili se još nazivaju i oklopljenim gušterima, a osim ptica oni su jedini preživjeli „potomci“ Archosaura, velike grupe gmazova. Krokodili žive u jezerima, rijekama tropa i suptropskih područja, dok Crocodylus porosus može živjeti i u moru. Krokodili rastu cijeloga života, a ovisno o vrsti njihovo tijelo može biti dugo od 1,2 do 7 metara, te ne mijenjaju svoju kožu, kao ostali reptili. Kao odrasli krokodili nemaju prirodne neprijatelje, ali mladunce ugrožavaju ptice, varani i pripadnici iste vrste, također zbog loših klimatskih uvjeta u gnijezdu se mogu razviti i gljivice, što dovodi do ugibanja.
2008. godine u špilji u Gabonu otkriveni su narančasti krokodili koji žive u potpunoj tami. Njihova dužina iznosila je 1,5 metar, a hranili su se cvrčcima i šišmišima. Ono što je znanstvenike navelo na zaključak kako ova vrsta krokodila mutira u drugu vrstu je genetsko testiranje koje je pokazalo kako se oni razlikuju od patuljastih krokodila, svojih rođaka.
Znanstvenici s „Institute of Research for Development“ iz Marseillea zaključili su kako se ovoj vrsti krokodila geni ne poklapaju s genima afričkog patuljastog krokodila, a ta razlika je najvjerojatnije nastala prije 1000 godina. Iako je njihov način života sličan, ipak ne pripadaju patuljastoj vrsti kako se do sada smatralo.
Doktor Richard Osisly, voditelj istraživanja, izjavio je kako se može reći da se radi o vrsti koja mutira, jer špiljski krokodil ima različit genski haplotip, prilagodio se podzemnom okolišu i drugačije se hrani. Nakon što odrastu ostaju zarobljeni u špilji, dok kao mladi krokodili mogu izaći iz špilje kroz brojne otvore.
A. B.