Svima je jasno da su učestalosti alergije u porastu u razvijenom svijetu. Na primjer, broj pojavljivanja peludne groznice se utrostručila u posljednjih 30 godina. Promišljanja o alergijskim reakcijama među ljudima u društvu rezultiralo je neviđenom konfuzijom i lutanjem.
Primjer: Iako oko 40% ljudi koji izvješćuje da je alergično na neku vrstu hrane, alergijske reakcije doživljava samo njih 1-5%. Često liječnici provode veliki dio svog vremena u objašnjavanju pacijentima da „nije sve alergija“. Pacijenti se često čvrsto drže svojih uvjerenja bez ikakve znanstvene osnove.
Teorije o alergiji – neke od površnih medicinskih istraživanja, a neke od „alternativaca“ i „gurua“ – dovele su do sukobljavanja podataka, i ljudima je teško odlučiti u što da vjeruju.
Upravo zbog ovakve situacije predlažemo vam da pročitate vodič kroz alergije objavljen na stranicama Sense About Science, u kojem možete dobiti dobar uvid u pravo stanje stvari bez mitova i alternativnih teorija. Informacije i savjeti u njemu su zasnovani su na stručnom radu i znanstvenim istraživanjima. Vodič možete skinuti ovdje: Making Sense of Allergies
No, evo nekoliko uvriježenih mitova koji čak i zvuče vrlo logično a potpuno su netočni.
Manjak uobičajenih infekcija u djetinjstvu znači više alergija u kasnijoj dobi?
Ne. Iako je veza između alergija i mikroba široko prihvaćena, ideja da više infekcija tokom djetinjstva smanjuje šanse za razvoj alergija je nedokazana. Ona je proizašla iz the hygiene hypothesis koja je predstavljena 1989. Hipoteza je temeljena na teoriji da su obitelji sa više članova zaštićenije od peludne groznice od manjih obitelji koje su imale nedostatan broj uobičajenih infekcija koje se razvijaju i prenose između osoba u bliskom kontaktu.
Naravno da je važno u prvim mjesecima nakon rođenja djeteta ono dobro razvije imuni sustav ali ne da česte infekcije u djetinjstvu pomažu u prevenciji alergijskih reakcija u kasnijoj životnoj dobi.
Razvijaju li se alergije sve više zbog suvremene opsesije čišćenja?
Ne. Zvuči logično, ali nije ni približno točno. Mikrobi koji žive u nama i oko nas promijenili su se u odnosu na prošle generacije. To se nije dogodilo zbog čistoće nego zbog ukupne promjene načina života u odnosu na naše pretke. Ideja da opsesivno čišćenje stvara sterilno okruženje nije točna. Mikroorganizmi se također kao i mi navikavaju na novi okoliš, a i njih su zamijenile novi organizmi koji se uklapaju u novonastalu situaciju. Varate se ako mislite da na vašoj hrani, kućnoj prašini ili na voljenom ljubimcu ima manje mikroorganizama nego prije.
Ova teorija je nastala od naizgled logične pretpostavke da je različitost mikrobiološkog svijeta koji se razvijao s čovjekom kroz milione godina ključna u razvoju imunog sustava. Ipak, istina je da je većina infektivnih bolesti koje se pojavljuju danas nastale u zadnjih nekoliko tisuća godina u novije vrijeme urbanijeg društvenog življenja.
Hoće li smanjena higijena preokrenuti trend porasta alergija?
Ne. Sada znamo da nas smanjene higijenske navike neće ujediniti s našim „starim prijateljima mikroorganizmima“ i ojačati imunitet, ali bi na takav način mogli povećati rizik izloženosti 
mikroorganizama koji mogu uzrokovati i stare i nove bolesti. Čistoća i higijena uopće ne znače isto. U pojam higijena je uključena važna briga oko smanjenja šansi za prijenos klica. Pomoću higijenske prakse kao što su pranje ruku, sigurnost hrane ili WC higijene, povećali smo zaštitu od infekcije zadržavajući izloženost „starim prijateljima“. U vrijeme kada se povećao broj infekcija, globalnih pandemija i sve veće otpornosti na antibiotike, higijena je ključ koji nas brani od ovih prijetnji. Kod
zaštite od infekcije nije najvažnije koliko su čisti naši domovi i koliko često se tuširamo, nego što sve možemo učiniti da zaustavimo širenje klica.
Jesu li sintetičke kemikalije usko povezane s rastućom pojavom alergija?
Ne. Pretjerana upotreba sredstava za čišćenje i osobnu higijenu kemijskim i antibakterijskim proizvodima čini se logičan uzrok nestajanju bakterijskih kultura u životnom prostoru. Međutim, dokazi upućuju na to da svakodnevno čišćenje nema velikog utjecaja na razine mikroorganizama u prostoru niti na našem tijelu.
Mnogi ljudi smatraju da će umjetno razvijene kemikalije izazivati alergijske reakcije ali događa se upravo suprotno. Najčešće su alergijske reakcije izazvane prirodnim alergenima kao što su jaja, mlijeko ili orasi. Vrtne biljke kao što su Jaglac i Krizanteme ili stvari i bića iz okruženja: pelud, grinje, kućni ljubimci… Neke prirodne zamjene za sintetske tvari često znaju pojačati alergijske reakcije.
